Ova stranica sakuplja brojke o dodacima ishrani u Srbiji i regionu koje su razbacane po registrima, statističkim publikacijama i evropskim bazama. Uz svaku brojku stoje izvor, referentni period i datum preuzimanja. Nema procena iz plaćenih tržišnih izveštaja. Gde je brojka naša obrada (cene, pretrage, registri), to je izričito rečeno.
Poslednje ažuriranje: 12. septembar 2026. Stranica se osvežava tromesečno, zajedno sa pregledom cena zeolita na četiri tržišta. Brojke smete da citirate uz navođenje izvora koji stoji pored njih.
Ključni podaci
- 18.169 zapisa stoji u registru dijetetskih proizvoda Ministarstva zdravlja Srbije na dan 12. septembra 2026. Od toga su 15.957 (87,8 odsto) dodaci ishrani.
- 2.658 zapisa sa godinom upisa 2025, više od četiri puta više nego 2019. (600). Godišnji broj zapisa rastao je od 2020. do 2025.
- 29,7 odsto zapisa odnosi se na proizvode proizvedene u Srbiji. Slede Mađarska, Nemačka i Poljska.
- 37,0 odsto stanovništva Srbije uzrasta 15 i više godina navelo je upotrebu lekova, biljnih sredstava ili vitamina koje im nije propisao lekar u prethodne dve nedelje (2019).
- 29 odsto građana Hrvatske koristi dodatke ishrani, prema objavi HAPIH-a iz aprila 2025; kod dece 41 odsto, kod odraslih 18 odsto.
- 202,5 miliona USD uvoza i 232,6 miliona USD izvoza prehrambenih preparata pod tarifnim brojem HS 2106 ostvarila je Srbija u 2024. Kategorija obuhvata i druge proizvode pored dodataka ishrani. Najveći kupci su BiH i Crna Gora.
- 200,7 miliona EUR preparata pod brojem 2106 90 izvezla je EU u Srbiju u 2024, oko 13,4 odsto više nego 2023. I ta kategorija je šira od dodataka ishrani.
- 269 odobrenih i 2.067 neodobrenih zdravstvenih tvrdnji vodi se u EU registru. Za kolagen: nula odobrenih.
- Cink 18, vitamin C 15, magnezijum 10, niacin 6: toliko odobrenih tvrdnji ima svaki od ovih sastojaka.
- 4.053 dinara mesečno troši prosečno domaćinstvo u Srbiji na zdravlje, 4,1 odsto lične potrošnje (2024).
- 9.900 pretraga mesečno je procenjeni obim u Srbiji za svaki od pojmova „magnezijum“, „vitamin d“, „kolagen“ i „kreatin“ (Google Ads preko DataForSEO). Pojam „dodaci ishrani“ ima 40.
- Oko 7,8 €/kg je medijana šest obuhvaćenih ponuda zeolita u prahu u Srbiji, a oko 47,5 €/kg medijana dve ponude u Hrvatskoj (avgust 2026).
- 1,0 milion tona je procena USGS-a za svetsku proizvodnju prirodnih zeolita u 2024. Među navedenim zemljama najveću procenjenu proizvodnju ima Slovačka, 220.000 t.
- 19 zapisa u srpskom registru nosi zeolit ili klinoptilolit u nazivu proizvoda. U EU registru tvrdnji zeolit ima jedan unos, neodobren.
- 75 rezultata daje pretraga baze PubMed za „clinoptilolite“ uz filter „humans“, a ClinicalTrials.gov 7 zapisa (12. 9. 2026). To nisu nužno klinička ispitivanja oralne primene.
Koliko je dodataka ishrani upisano u Srbiji?
Na dan 12. septembra 2026. registar dijetetskih proizvoda Ministarstva zdravlja sadrži 18.169 zapisa, od kojih 15.957 pripada dvema kategorijama dodataka ishrani. Podatak je preuzet iz javnog Portala registra dijetetskih proizvoda i zdravstvenih izjava, a raspodele u nastavku su naša obrada kompletnog skupa od 18.169 zapisa, preuzetog istog dana.
Važna ograda: zapis nije isto što i proizvod. Registar beleži prvi upis, izmene uverenja i obnove, pa se isti proizvod može pojaviti više puta.
| Kategorija u registru | Zapisa | Udeo |
|---|---|---|
| Dodatak ishrani | 11.004 | 60,6 % |
| Dodaci ishrani (dijetetski suplementi) | 4.953 | 27,3 % |
| Hrana za odojčad i malu decu | 995 | 5,5 % |
| Hrana za posebne medicinske namene | 946 | 5,2 % |
| Formule za odojčad | 130 | 0,7 % |
| Hrana bez glutena | 85 | 0,5 % |
| Hrana za redukciju telesne mase | 48 | 0,3 % |
| Zamene za so za ljudsku ishranu | 4 | 0,02 % |
| Kombinovane kategorije (tri zapisa za specifične populacione grupe, jedan za izmenjen nutritivni sastav) | 4 | 0,02 % |
Izvor: Portal registra dijetetskih proizvoda, Ministarstvo zdravlja RS, stanje 12. 9. 2026, obrada prirodni-detox.com.
Koliko zapisa ima po godini upisa?
Sa godinom upisa 2025. ima 2.658 zapisa, a sa 2026. do 12. septembra 1.396. Do 2019. godišnji broj se kretao između 410 i 667. Od 2020. do 2025. rastao je svake godine.
| Godina upisa | Broj zapisa |
|---|---|
| 2012 | 1 |
| 2013 | 524 |
| 2014 | 618 |
| 2015 | 525 |
| 2016 | 431 |
| 2017 | 667 |
| 2018 | 410 |
| 2019 | 600 |
| 2020 | 1.258 |
| 2021 | 1.997 |
| 2022 | 2.196 |
| 2023 | 2.310 |
| 2024 | 2.570 |
| 2025 | 2.658 |
| 2026 (do 12. 9.) | 1.396 |
| bez ispravnog datuma | 8 |
Izvor: isti portal, polje „datum upisa“, obrada prirodni-detox.com; osam zapisa ima prazan ili neispravan datum. Po statusu zahteva: prvi upis 10.866, izmena uverenja 2.322, obnova ili produžetak 2.139, nije obnovljen 2, odbijen 1, neusaglašen 1, bez unetog statusa 2.838.
Prezentacija Privredne komore Srbije iz decembra 2019. navodi 4.075 dijetetskih proizvoda u bazi Ministarstva u junu 2018. Taj broj nije neposredno uporediv sa današnjim brojem zapisa, jer jedinica brojanja nije ista. Ista prezentacija navodi poreklo: EU 54 odsto, Srbija 23 odsto, SAD 11 odsto, ostale zemlje 12 odsto.
Odakle dolaze proizvodi u registru?
Srbija je zemlja proizvodnje za 5.397 zapisa (29,7 odsto). Slede Mađarska (1.586), Nemačka (1.455), Poljska (1.244), Velika Britanija (911), SAD (895), Italija (737) i Ruska Federacija (726). Stručno mišljenje najčešće daje Farmaceutski fakultet u Beogradu (9.896 zapisa) i Novi Sad (5.435), a laboratorijsku analizu Institut za javno zdravlje Kragujevac (10.256) i Niš (3.255).
Koji sastojci i oblici se najčešće registruju?
U nazivu 1.715 zapisa dodataka ishrani stoji protein ili whey, a slede vitamin C (448), magnezijum (370), kolagen (333), vitamin D (313), cink (307), omega 3 (248) i kreatin (202). Brojani su nazivi proizvoda u obe kategorije dodataka ishrani, ukupno 15.957 zapisa. Brojke pokazuju podudaranja u nazivu, a ne sve proizvode koji sadrže te sastojke.
| Sastojak u nazivu proizvoda | Zapisa |
|---|---|
| protein, whey | 1.715 |
| vitamin C | 448 |
| magnezijum | 370 |
| kolagen | 333 |
| vitamin D | 313 |
| cink | 307 |
| omega 3, riblje ulje | 248 |
| kreatin | 202 |
| gvožđe | 107 |
| probiotik, Lactobacillus, Bifidobacterium | 72 |
| kurkuma | 61 |
| melatonin | 51 |
| zeolit, klinoptilolit | 19 |
Izvor: Portal registra dijetetskih proizvoda, obrada prirodni-detox.com, 12. 9. 2026.
Među najčešće navedenim oblicima su kapsule sa 4.127 zapisa (25,9 odsto), prašak ili prah sa 3.508 (22,0 odsto), tablete 1.698, kesice 954, tečnost 613, rastvor za oralnu upotrebu 357, kapi 208, šumeće tablete 206 i tablete za žvakanje 182; za 2.440 zapisa oblik nije unet. Tih deset grupa obuhvata 14.293 zapisa, a preostalih 1.664 raspoređeno je na više od sto ređih oznaka oblika (granule, čaj, pastile, sprej, sirup, gumene bombone i druge). Polje „tekst zdravstvene izjave“ popunjeno je kod 8.206 zapisa (51,4 odsto). Među dodacima ishrani udeo proizvedenih u Srbiji je 30,2 odsto (4.816 zapisa).
Osnov upisa je Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda („Sl. glasnik RS“ 45/2010 sa izmenama do 16/2026), čiji član 22 propisuje zahtev za upis u bazu podataka koju vodi Ministarstvo; za pojedine kategorije važe i posebni propisi doneti na osnovu njega. Šta sme da piše na takvom proizvodu obrađeno je u tekstu o odobrenim tvrdnjama za magnezijum.
Koliko ljudi u Srbiji i regionu koristi dodatke ishrani?
U Srbiji je 37,0 odsto stanovništva uzrasta 15 i više godina navelo upotrebu lekova, biljnih sredstava ili vitamina koje im nije propisao lekar u dve nedelje pre anketiranja. Podatak je iz Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije 2019, koje su sproveli Republički zavod za statistiku, Institut „Batut“ i Ministarstvo zdravlja na uzorku od 5.114 domaćinstava i 13.178 osoba uzrasta 15 i više godina.
Upotreba je bila najčešća u Beogradskom regionu (41,6 odsto), među ženama (43,2 odsto), visokoobrazovanima (44,1 odsto) i najimućnijoj petini (44,2 odsto). Lekove koje je propisao lekar koristilo je 45,3 odsto. Anketa ne izdvaja dodatke ishrani, pa se iz ovog podatka ne može utvrditi udeo njihovih korisnika.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je 9. aprila 2025. da dodatke ishrani koristi 29 odsto građana Hrvatske (objava HAPIH-a). Kod dece udeo je 41 odsto, kod odraslih 18 odsto; žene 30 odsto, muškarci 27 odsto; zagrebačko područje 35 odsto, Lika i Banovina 10 odsto. U toj objavi nisu navedeni veličina uzorka ni period istraživanja.
Za BiH i Crnu Goru anketa o upotrebi dodataka ishrani nije pronađena u zvaničnim izvorima.
Kakvo je zdravstveno okruženje po evropskim anketama?
Evropska anketa o zdravlju (EHIS 2019) ne pita za dodatke ishrani, ali daje kontekst. Prekomernu telesnu masu (BMI 25 i više) ima 52,4 odsto odraslih u Srbiji, 63,8 odsto u Hrvatskoj i 51,3 odsto u EU-27. Gojaznost (BMI 30 i više): Srbija 16,8 odsto, Hrvatska 22,6 odsto, EU-27 16,0 odsto. Nijednu porciju voća i povrća dnevno ne jede 44,6 odsto odraslih u Srbiji, 28,5 odsto u Hrvatskoj i 32,9 odsto u EU-27. Izvor: Eurostat, tabele hlth_ehis_bm1e i hlth_ehis_fv3e, 2019.
Koliko domaćinstva u Srbiji troše na zdravlje?
Prosečno domaćinstvo u Srbiji trošilo je u 2024. godini 4.053 dinara mesečno na zdravlje, što je 4,1 odsto lične potrošnje od 98.165 dinara. Podatak je iz saopštenja RZS „Prihodi u novcu i u naturi i lična potrošnja domaćinstava, 2024″. Saopštenje ne izdvaja farmaceutske proizvode kao posebnu stavku.
Za red veličine: ukupan promet lekova za humanu upotrebu u Srbiji u 2022. iznosio je 192,5 milijardi dinara, odnosno 1,64 milijarde evra, a lekovi bez recepta činili su 9,33 odsto tog prometa, prema publikaciji ALIMS-a. Dodaci ishrani nisu lekovi i u taj promet ne ulaze; u pregledanim zvaničnim izvorima nismo pronašli vrednost tržišta dodataka ishrani u Srbiji.
Šta trgovinska statistika pokazuje o dodacima ishrani?
Srbija je u 2024. uvezla prehrambene preparate pod tarifnim brojem HS 2106 u vrednosti od 202,5 miliona USD, a izvezla 232,6 miliona USD. Ne postoji jedan tarifni broj koji izdvaja sve dodatke ishrani: pod 2106 90 („prehrambeni proizvodi na drugom mestu nepomenuti“) svrstavaju se i dodaci ishrani i drugi prehrambeni preparati, a deo dodataka, na primer tečni, svrstava se drugde. Iznosi su zato gornja granica samo za dodatke ishrani svrstane pod taj broj, ne mera celog tržišta.
| HS 2106, Srbija | 2023 | 2024 |
|---|---|---|
| Uvoz (USD) | 176.666.877 | 202.499.690 |
| Izvoz (USD) | 198.235.936 | 232.609.039 |
| Uvoz, količina 2024 | 30.312.713 kg | |
| Izvoz, količina 2024 | 65.491.920 kg |
Izvor: UN Comtrade, izveštač Srbija, godišnji podaci, pristup 12. 9. 2026.
Glavni dobavljači u 2024: Nemačka (33,4 mil. USD), Italija (23,6), Poljska (23,1), Hrvatska (20,2), Austrija (11,4). Glavni kupci: Bosna i Hercegovina (33,7 mil. USD), Crna Gora (23,1), Holandija (19,5), Francuska (16,1), Severna Makedonija (15,4). Uži tarifni broj 2106 90: uvoz 197,0 mil. USD, izvoz 155,0 mil. USD.
Koliko EU izvozi u region?
Iz ugla Evropske unije, izvoz preparata pod brojem CN 2106 90 u Srbiju iznosio je 200,7 miliona evra u 2024, prema 177,0 miliona u 2023, što je rast od 13,4 odsto. Kategorija obuhvata i druge proizvode pored dodataka ishrani.
| CN 2106 90, isporuke iz EU-27 (EUR) | 2023 | 2024 |
|---|---|---|
| Srbija | 177.043.790 | 200.737.294 |
| Bosna i Hercegovina | 91.176.601 | 106.006.471 |
| Crna Gora | 22.974.282 | 24.742.418 |
| Severna Makedonija | 61.606.799 | |
| Albanija | 49.292.001 | |
| Hrvatska (unutar EU) | 216.523.530 |
Izvor: Eurostat Comext, skup DS-045409, izveštač EU27_2020, stanje 14. 8. 2026. Red za Hrvatsku predstavlja trgovinu unutar EU; ostali redovi su izvoz van EU. Podaci Eurostata su prijavljeni izvoz EU, a podaci Comtrade-a prijavljeni uvoz Srbije; to nisu identične mere, pa se iznosi ne poklapaju. U suprotnom smeru EU je 2024. uvezla iz Srbije 46,6 miliona evra, iz BiH 4,3 miliona, iz Crne Gore 25.516 evra. Ukupan izvoz EU van Unije pod istim brojem: 10,58 milijardi evra.
Koliko zdravstvenih tvrdnji je odobreno u EU?
U EU registru zdravstvenih tvrdnji na dan 12. septembra 2026. stoji 269 odobrenih i 2.067 neodobrenih tvrdnji, uz jednu povučenu, ukupno 2.337 unosa. Brojke smo dobili prebrojavanjem svih unosa iz izvoza EU registra po polju statusa i vrste tvrdnje.
| Vrsta tvrdnje | Ukupno | Odobreno | Neodobreno |
|---|---|---|---|
| Član 13(1), opšte funkcije | 2.070 | 228 | 1.841 |
| Član 13(5), novi dokazi | 162 | 14 | 148 |
| Član 14(1)(a), smanjenje rizika od bolesti | 46 | 15 | 31 |
| Član 14(1)(b), razvoj i zdravlje dece | 59 | 12 | 47 |
Izvor: EU Register of nutrition and health claims, izvoz podataka 12. 9. 2026, obrada prirodni-detox.com (jedan unos po članu 13(1) je povučen).
Koliko tvrdnji ima pojedini sastojak?
Cink ima 18 odobrenih tvrdnji, vitamin C 15, magnezijum 10, vitamin D 10, vitamin B12 8, niacin 6. Kolagen nema nijednu: u registru se vodi pet neodobrenih unosa za kolagen i hidrolizat kolagena, uključujući mišljenje EFSA iz 2011. o hidrolizatu kolagena i zglobovima (EFSA Journal 2011;9(7):2291) i ocenu peptida kolagena za kožu iz 2013. Detaljno o tome u tekstu o kolagenu.
Osnovna lista od 222 dozvoljene tvrdnje utvrđena je Uredbom (EU) br. 432/2012 od 16. maja 2012. Broj tvrdnji po sastojku u toj listi (cink 18, vitamin C 15, magnezijum 10, niacin 6) isti je kao danas. Šta tih šest tvrdnji za niacin znači u praksi, i zašto se ne prenose na kozmetiku, opisano je u tekstu o niacinamidu.
Koliko je tvrdnji EFSA ocenila?
EFSA je u programu ocene opštih tvrdnji objavila 341 mišljenje o 2.758 tvrdnji, prema stranici EFSA o tvrdnjama iz člana 13. Te tvrdnje su izdvojene iz liste od 4.637 tvrdnji koje je Evropska komisija dostavila između jula 2008. i marta 2010, a koja je nastala pregledom više od 44.000 tvrdnji prijavljenih iz država članica. Oko 10.500 sličnih tvrdnji grupisano je u glavne unose. Za 1.548 tvrdnji o biljnim sastojcima ocena je stavljena na čekanje i tako stoji i danas.
Direktiva 2002/46/EZ o dodacima ishrani, doneta 10. juna 2002, u Prilogu I dozvoljava 13 vitamina i 17 minerala za proizvodnju dodataka ishrani (prečišćeni tekst). Kako se te tvrdnje čitaju na pakovanju kozmetike, koja podleže drugim pravilima, obrađeno je u tekstu o deklaraciji kozmetike.
Koje UL vrednosti navode EFSA i SCF?
Gornju granicu unosa (UL) za magnezijum iz dodataka ishrani EFSA i Naučni komitet za hranu postavili su na 250 mg dnevno za odrasle, a za nikotinamid na 900 mg i za nikotinsku kiselinu na 10 mg dnevno. UL vrednosti služe proceni bezbednosti; nisu preporučene doze niti same po sebi zakonski maksimumi u proizvodima. Za lični unos merodavan je lekar ili farmaceut.
| Hranljiva materija | UL za odrasle | Godina ocene |
|---|---|---|
| Magnezijum iz soli koje lako disosuju i jedinjenja poput MgO, u dodacima, vodi i kao dodatak hrani | 250 mg/dan | SCF 2001 |
| Nikotinamid | 900 mg/dan | SCF 2002 |
| Nikotinska kiselina | 10 mg/dan | SCF 2002 |
| Vitamin A (retinol i retinil estri) | 3.000 µg RE/dan | EFSA 2024 |
| Vitamin B6 | 12 mg/dan | EFSA 2023 |
| Vitamin E (α-tokoferol) | 300 mg/dan | EFSA 2024, potvrđena vrednost SCF iz 2003 |
| Vitamin C | nema dovoljno podataka za UL | EFSA 2004 |
Izvor: EFSA, Overview on Tolerable Upper Intake Levels, verzija 11, avgust 2025. UL za magnezijum ne uključuje magnezijum prirodno prisutan u hrani i pićima.
Adekvatan unos magnezijuma po EFSA iznosi 350 mg dnevno za odrasle muškarce i 300 mg za žene, a prosečni dnevni unosi kod odraslih u obuhvaćenim evropskim anketama kretali su se od 232 do 439 mg (EFSA, pregled referentnih vrednosti, 2017). U pregledanim zvaničnim izvorima nismo pronašli procenu unosa magnezijuma za Srbiju. Postoji jedna populaciona studija, koja meri magnezijum u serumu, ne dnevni unos hranom: na 5.122 odrasle osobe u Vojvodini hipomagnezemija (Mg ispod 0,75 mmol/L) nađena je kod 2,7 odsto, a 20,1 odsto bilo je u graničnom opsegu (Čabarkapa i sar., Magnesium Research 2019). Šta znače odobrene tvrdnje za magnezijum i koji oblici postoje, u tekstovima o magnezijumu i elementarnom magnezijumu.
Ograničenja vitamina A u kozmetici uvedena su Uredbom (EU) 2024/996, na osnovu mišljenja SCCS-a o bezbednosti; detalji u tekstu o retinolu.
Šta se najviše traži u Google pretrazi?
Google Ads preko DataForSEO-a procenjuje prosečan mesečni obim pretrage u Srbiji na po 9.900 za pojmove „magnezijum“, „vitamin d“, „kolagen“ i „kreatin“, a na 40 za izraz „dodaci ishrani“. U ovom izboru pojmova nazivi sastojaka imaju veći procenjeni obim od naziva kategorije. Podaci su prosečan mesečni obim pretrage od septembra 2025. do avgusta 2026, iz Google Ads baze preko DataForSEO, preuzeti 12. septembra 2026.
| Pojam | Srbija | Hrvatska | BiH | Crna Gora |
|---|---|---|---|---|
| vitamin d | 9.900 | 9.900 | 4.400 | 1.000 |
| magnezijum / magnezij | 9.900 | 8.100 | 1.600 | 880 |
| kolagen | 9.900 | 6.600 | 4.400 | 590 |
| kreatin | 9.900 | |||
| omega 3 | 8.100 | 5.400 | 2.400 | 720 |
| melatonin | 8.100 | |||
| probiotik | 6.600 | 4.400 | 1.900 | 480 |
| vitamin b12 | 6.600 | |||
| vitamin c | 4.400 | |||
| kurkuma | 4.400 | |||
| suplementi | 2.900 | 720 | 720 | 140 |
| zeolit | 2.900 | 2.900 | 720 | 170 |
| niacinamid | 2.900 | |||
| cink | 2.400 | 2.400 | 880 | 210 |
| retinol | 2.400 | |||
| gvožđe | 1.600 | |||
| vitamini | 1.000 | 2.400 | 880 | 170 |
| detoksikacija organizma | 720 | |||
| dodaci ishrani / dodaci prehrani | 40 | 390 | 10 | 10 |
Izvor: Google Ads podaci o obimu pretrage preko DataForSEO, prosek 9/2025 do 8/2026, jezik srpski (RS, BA, ME) i hrvatski (HR). Prazno polje znači da za taj pojam nismo preuzeli podatak za to tržište.
Sezona je izražena. „Vitamin d“ u Srbiji ima 14.800 pretraga u februaru 2026. i 5.400 u julu; u Hrvatskoj 18.100 u decembru 2025. i 4.400 u julu. „Kolagen“ u Srbiji pada sa 14.800 u oktobru 2025. na 6.600 u junu, julu i avgustu 2026. Procenjeni obim za „zeolit“ kretao se između 1.900 i 2.900 mesečno.
Koliko košta zeolit na četiri tržišta?
U obuhvaćenim ponudama medijana cene zeolita u prahu, preračunata na kilogram, iznosi oko 7,8 evra u Srbiji (šest ponuda) i oko 47,5 evra u Hrvatskoj (dve ponude); jedina ponuda iz BiH kretala se od 12,3 do 12,8 €/kg, a jedina iz Crne Gore 12,9 €/kg. To je snimak javno objavljenih maloprodajnih cena od 4. avgusta 2026, a ceo skup podataka sa pojedinačnim ponudama i metodom stoji u pregledu cena zeolita.
| Tržište | Pakovanja u poređenju | Broj ponuda | Raspon | Medijana |
|---|---|---|---|---|
| Srbija | 800 g | 6 | 5,7 do 9,2 €/kg | oko 7,8 €/kg |
| BiH | 800 g | 1 ponuda sa rasponom | 12,3 do 12,8 €/kg | nije utvrđena |
| Crna Gora | 800 g | 1 | 12,9 €/kg | nije utvrđena (jedna ponuda) |
| Hrvatska | 500 g i 1.000 g | 2 | 44 do 51 €/kg | oko 47,5 €/kg |
Izvor: prirodni-detox.com, 4. 8. 2026. Uzorak je mali; crnogorski i bosanski podatak su orijentir, ne prosek tržišta. Poljoprivredni zeolit u pakovanju od 25 kg košta u Hrvatskoj oko 0,59 €/kg, približno jednu osamdesetinu medijane dve obuhvaćene hrvatske ponude praha za oralnu upotrebu. Proizvodi imaju različitu namenu.
Zeolit u brojkama: proizvodnja, propisi, studije
Svetska proizvodnja prirodnih zeolita procenjena je na 1,0 milion tona u 2024, posle 1,06 miliona u 2023, prema USGS Mineral Commodity Summaries 2025.
| Zemlja | Proizvodnja 2024 (t, procena) |
|---|---|
| Slovačka | 220.000 |
| Kina | 150.000 |
| Južna Koreja | 130.000 |
| Indonezija | 120.000 |
| Novi Zeland | 100.000 |
| SAD | 81.000 |
| Kuba | 78.000 |
| Turska | 70.000 |
| Mađarska | 35.000 |
| Rusija | 35.000 |
Izvor: USGS, januar 2025. Srbija se u pregledu ne navodi posebno. USGS upozorava da podaci pojedinih zemalja kasne ili nisu potpuno uporedivi.
Dalje brojke iz istog izvora: u SAD je prodato 73.000 t (2024), a stočna hrana i kontrola mirisa čine 46 odsto i 12 odsto domaće prodaje; prosečna vrednost tone bila je 145 USD u 2024 (raspon 50 do 300 USD); proizvodnja i prodaja u SAD više su nego udvostručene od 1993. do 2024; svetske rezerve nisu procenjene.
Propisi u EU. Klinoptilolit sedimentnog porekla odobren je kao aditiv u hrani za sve vrste životinja, u kategoriji tehnoloških aditiva (vezivna sredstva i sredstva protiv zgrudnjavanja). Prvo odobrenje dala je Sprovedbena uredba (EU) br. 651/2013 na osnovu mišljenja EFSA od 12. decembra 2012; ono je važilo do 30. jula 2023. Sprovedbena uredba (EU) 2026/167 od 26. januara 2026. obnovila je odobrenje do 16. februara 2036. i zamenila uredbu iz 2013, uz isti najveći sadržaj od 10.000 mg po kilogramu potpune hrane i čistoću od najmanje 80 odsto klinoptilolita. To je propis o hrani za životinje, ne o ljudskom unosu. EFSA je u mišljenju iz 2025 ocenila da aditiv ostaje bezbedan za sve vrste životinja, potrošače i okolinu pod odobrenim uslovima, uz napomenu da ga treba smatrati senzibilizatorom kože i disajnih puteva. Za ljude u EU ne postoji odobrena zdravstvena tvrdnja za zeolit: registar sadrži tačno jedan unos za „Zeolite – clinoptilolit“, tvrdnju iz člana 13(1) o uklanjanju teških metala, sa statusom neodobrena. Proizvodi se prodaju kao dodaci ishrani ili kao medicinska sredstva, zavisno od tržišta; u srpskom registru dijetetskih proizvoda 19 zapisa nosi zeolit ili klinoptilolit u nazivu. Kako se to odražava na deklaraciju, u tekstu šta je zeolit, a za primenu u zemljištu u tekstu o zeolitu u poljoprivredi.
Studije na ljudima. Pretraga baze PubMed 12. septembra 2026. dala je 75 rezultata za „clinoptilolite“ uz filter „humans“, od ukupno 935 rezultata za taj pojam; za „zeolite“ uz isti filter 1.532. Pretraga ClinicalTrials.gov dala je 9 zapisa za „zeolite“ i 7 za „clinoptilolite“. To nisu nužno klinička ispitivanja oralne primene klinoptilolita. Kontrolisana studija Lamprechta i saradnika iz 2015 obuhvatila je 52 trenirana ispitanika tokom 12 nedelja; jedan autor je u radu naveo afiliaciju kod proizvođača. Neintervencijska studija iz 2024. na 204 ispitanika sa sindromom iritabilnog creva rađena je sa proizvodom registrovanim kao medicinsko sredstvo u Austriji (PMC10914565).
Ležišta u Srbiji. Tufovi iz ležišta Vranjska Banja i Slanci sadrže do 80 masenih procenata klinoptilolita, sa kvarcom i feldspatom kao glavnim primesama (Pavlović i sar., Materials 2024). Zvanične brojke o rezervama i godišnjoj proizvodnji u Srbiji nisu objavljene u izvorima koje smo mogli da proverimo.
Koliko stanovnika imaju četiri tržišta?
Srbija ima 6.549.901 stanovnika po proceni RZS za 2025. godinu, Hrvatska 3.871.833 (popis 2021), BiH oko 3.422.000 (procena sredinom 2023), Crna Gora 623.633 (popis 2023). Zajedno oko 14,5 miliona ljudi, prema podacima iz različitih godina.
| Tržište | Stanovnika | Izvor |
|---|---|---|
| Srbija | 6.549.901 (procena 2025); 6.647.003 (popis 2022) | RZS |
| Hrvatska | 3.871.833 (popis 2021) | DZS |
| Bosna i Hercegovina | 3.422.000 (procena 2023); 3.531.159 (popis 2013) | BHAS |
| Crna Gora | 623.633 (popis 2023) | Monstat |
Registri u regionu: Republika Srpska vodi sopstveni registar dodataka ishrani sa 718 unosa na dan 30. maja 2022 (Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS), a državna Agencija za sigurnost hrane BiH vodi registar hrane za posebne prehrambene potrebe sa 225 proizvoda, bez dodataka ishrani (objava agencije bez navedenog datuma stanja) (FSA BiH). Ministarstvo zdravstva Hrvatske navodi naknadu od 39,82 evra za monitoring pri obaveštenju o stavljanju na tržište, a u postupku dobijanja rešenja i 199,08 evra za rad komisije (Ministarstvo zdravstva RH, pristup 12. 9. 2026); ukupan broj notifikovanih proizvoda u pregledanim izvorima nismo pronašli.
Metod i izvori
Brojke potiču iz zvaničnih registara i statistika (Ministarstvo zdravlja, RZS, ALIMS, Eurostat, UN Comtrade, USGS), propisa, mišljenja EFSA, naučnih radova i naših obrada cena i obima pretrage. Uz podatke su navedeni izvor, referentni period i datum preuzimanja; svi izvori su preuzeti 12. septembra 2026, a upiti i parametri stoje u nastavku. Gde je broj naša obrada (raspodele iz registra, prebroj EU registra tvrdnji, cene, pretrage), to je označeno. Tržišne procene privatnih agencija nisu korišćene, jer njihova metodologija nije javna.
Tri ograničenja treba imati u vidu. Prvo, registar dijetetskih proizvoda broji zapise, ne jedinstvene proizvode. Drugo, spoljnotrgovinska statistika za HS 2106 obuhvata sve prehrambene preparate, pa su brojke gornja granica za dodatke ishrani. Treće, ankete o upotrebi u Srbiji ne razdvajaju vitamine od lekova bez recepta.
Upiti i parametri
- Registar dijetetskih proizvoda: javni portal Ministarstva zdravlja, kompletan skup od 18.169 zapisa preuzet 12. 9. 2026; raspodele po poljima kategorija, datum upisa, status zahteva, zemlja proizvodnje, naziv proizvoda i oblik. Zbirne tabele: CSV sa raspodelama registra (4,6 KB).
- EU registar tvrdnji: izvoz svih 2.337 unosa iz portala Komisije 12. 9. 2026; prebroj po poljima status (odobrena, neodobrena, povučena) i vrsta tvrdnje (član 13(1), 13(5), 14(1)(a), 14(1)(b)); tvrdnje po sastojku prebrojane po polju hranljive materije.
- UN Comtrade: izveštač Srbija (688), godišnji podaci HS, tarifni brojevi 2106 i 210690, tokovi uvoz i izvoz, 2023 i 2024, vrednost u USD (uvoz CIF, izvoz FOB).
- Eurostat Comext: skup DS-045409, izveštač EU27_2020, partneri XS (Srbija), BA, ME, MK, AL, XK, HR i EXT_EU27_2020, proizvod 210690, tok izvoz i uvoz, pokazatelj VALUE_IN_EUROS, 2023 i 2024.
- Eurostat EHIS 2019: tabele hlth_ehis_bm1e (bmi=BMI_GE25 i BMI_GE30) i hlth_ehis_fv3e (n_portion=0 i GE5), filteri sex=T, age=TOTAL, isced11=TOTAL, geo=RS, HR, EU27_2020.
- Obim pretrage: DataForSEO, Google Ads search volume, lokacije Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, jezik srpski (RS, BA, ME) i hrvatski (HR), mesečne vrednosti od 9/2025 do 8/2026, preuzeto 12. 9. 2026.
- PubMed: upiti „clinoptilolite“, „clinoptilolite AND humans[mh]“, „zeolite AND humans[mh]“; ClinicalTrials.gov API v2, query.term zeolite i clinoptilolite; 12. 9. 2026.
Šta nedostaje: zvanična vrednost tržišta dodataka ishrani u Srbiji, broj notifikovanih proizvoda u Hrvatskoj i Crnoj Gori, procena unosa magnezijuma za Srbiju i zvanične brojke o rezervama zeolita. Ako imate primarni izvor za bilo šta od toga, javite se preko stranice poslovna saradnja.
Česta pitanja
Koliko dodataka ishrani ima u Srbiji?
Registar Ministarstva zdravlja sadrži 18.169 zapisa na dan 12. septembra 2026, od čega 15.957 u kategorijama dodataka ishrani. Zapis nije isto što i proizvod, jer registar beleži i izmene i obnove. Prezentacija PKS navodi 4.075 proizvoda u junu 2018, ali taj broj nije neposredno uporediv sa današnjim brojem zapisa.
Koliko ljudi u Srbiji uzima suplemente?
Zvanično istraživanje iz 2019. kaže da je 37,0 odsto stanovništva uzrasta 15 i više godina navelo upotrebu lekova, biljnih sredstava ili vitamina koje im nije propisao lekar u prethodne dve nedelje. Istraživanje ne izdvaja dodatke ishrani, pa udeo njihovih korisnika iz tog podatka nije poznat.
Koliko zdravstvenih tvrdnji je odobreno u EU?
269 odobrenih i 2.067 neodobrenih, stanje 12. septembra 2026. Osnovna lista iz 2012. imala je 222 tvrdnje. Za kolagen nema nijedne odobrene tvrdnje.
Koliko Srbija uvozi dodataka ishrani?
Ne postoji tarifni broj koji izdvaja sve dodatke ishrani. Uvoz pod tarifnim brojem HS 2106, koji obuhvata i druge prehrambene preparate, iznosio je 202,5 miliona USD u 2024, izvoz 232,6 miliona USD. EU je pod brojem 2106 90 u Srbiju izvezla 200,7 miliona evra.
Smem li da citiram ove brojke?
Da, uz navođenje izvora koji stoji pored svake brojke i datuma stanja. Za naše obrade (registar, cene, pretrage) navedite prirodni-detox.com i datum ažuriranja.
Kada se stranica ažurira?
Tromesečno. Datum poslednjeg ažuriranja stoji na vrhu stranice.